
Još prije nekoliko godina gin se u Hrvatskoj uglavnom povezivao s velikim svjetskim brendovima. Danas je priča bitno drugačija.
Diljem Hrvatske pojavile su se male destilerije koje razvijaju vlastite recepture, biraju botanike, eksperimentiraju s aromama i stvaraju ginove s vlastitim karakterom.
Hrvatski gin više nije samo domaća alternativa poznatim stranim etiketama. Postao je proizvod koji može stajati uz njih – i pritom ispričati svoju priču.
Što zapravo znači hrvatski craft gin?
Riječ craft danas se često koristi, ali iza nje bi trebalo stajati nešto više od lijepe boce i atraktivne etikete.
Kod malih proizvođača put do gotovog gina počinje mnogo prije punjenja boce. Receptura se razvija kroz pokušaje, mijenjaju se omjeri botanika, traži se prava temperatura destilacije i, možda najvažnije, ravnoteža između pojedinih aroma.
U Hrvatskoj pritom imamo veliku prednost – iznimnu raznolikost podneblja i bilja.
Od kontinentalnih šuma do Mediterana susrećemo borovicu, ružmarin, kadulju, lavandu, citruse i brojne druge biljke koje destilerima pružaju gotovo neograničen prostor za stvaranje.
No bez obzira na to koliko botanika završi u recepturi, jedna mora ostati glavna.
Bez borovice nema gina
Borovica (Juniperus communis) srce je svakog pravog gina.
Upravo ona daje onu prepoznatljivu svježu, suhu i blago smolastu aromu zbog koje gin prepoznajemo već pri prvom mirisu.
Ostale botanike grade karakter oko nje.
Citrusi mogu donijeti svježinu, korijander dodatnu kompleksnost, začini toplinu, a cvjetne note eleganciju. Umijeće destilera upravo je u tome da sve te sastojke poveže u skladnu cjelinu, a da borovica pritom ne izgubi glavnu ulogu.
Zato dva craft gina mogu nastati svega nekoliko desetaka kilometara jedan od drugoga, a u čaši ostaviti potpuno različit dojam.
Od ideje do boce puno je duži put nego što izgleda
Kod malog proizvođača gin ne nastaje pritiskom na gumb velike industrijske linije.
Prije konačne recepture dolaze testne destilacije, promjene količine pojedinih botanika, kušanja, pogreške i novi pokušaji.
Nekada je dovoljna mala promjena jednog sastojka da potpuno promijeni završni karakter gina.
Kada je receptura konačno pronađena, slijede destilacija, odvajanje željenog dijela destilata, stabilizacija, filtracija, punjenje i kontrola svake serije.
Upravo se u tim detaljima krije velik dio razlike između masovne proizvodnje i malog craft proizvođača.
Može li hrvatski gin konkurirati velikim svjetskim brendovima?
Može – jer mjesto proizvodnje samo po sebi ne određuje kvalitetu gina.
Velika Britanija ima stoljetnu tradiciju i neka od najpoznatijih imena na svijetu. Hrvatska tu tradiciju nema, ali upravo mlađa craft scena proizvođačima daje slobodu stvaranja vlastitog identiteta.
Kvalitetu na kraju ne određuje veličina marketinškog budžeta niti broj boca proizvedenih godišnje.
Određuje je ono što se dogodi kada otvorite bocu, približite čašu nosu i uzmete prvi gutljaj.
Gin na kraju mora opravdati ono što piše na etiketi.
A gdje je u toj priči Mr.GINius?
Mr.GINius London Dry Gin nastao je upravo iz želje da napravimo hrvatski craft gin s vlastitim karakterom.
Ne gin koji pokušava kopirati neki poznati strani brend, nego proizvod iza kojeg možemo stajati i koji možemo prepoznati u čaši.
Proizvodimo ga u Hrvatskoj, u malim serijama, uz pažljivo odabrane botanike i kontrolu procesa od destilacije do gotove boce.
U njegovu karakteru borovica ostaje prepoznatljiva, dok ostale arome grade kompleksnost i ravnotežu.
Cilj nije bio napraviti gin s najviše sastojaka niti najglasniju bocu na polici.
Cilj je bio napraviti dobar London Dry Gin kojem se poželite vratiti nakon prve čaše.
Zato na svakoj boci Mr.GINiusa stoji jednostavna rečenica:
Handcrafted with love.
Za nas to nije samo dio etikete. To je prilično dobar opis načina na koji Mr.GINius nastaje.
Hrvatski gin može biti i drugačiji suvenir
Postoji još jedan razlog zbog kojeg domaći craft gin postaje zanimljiv.
Kada netko nakon putovanja Hrvatskom kući ponese bocu domaćeg vina, maslinovog ulja ili rakije, zapravo sa sobom nosi mali dio mjesta koje je posjetio.
Zašto to ne bi bio i gin?
Dobra boca hrvatskog craft gina može biti moderan hrvatski suvenir – nešto što je ovdje osmišljeno, destilirano i proizvedeno, ali što ne pokušava izgledati tradicionalno samo zato što dolazi iz Hrvatske.
Otvorit će se možda nekoliko tjedana kasnije u Zagrebu, Berlinu, Beču, Londonu ili Stockholmu.
Pripremit će se Gin & Tonic.
Netko će pitati:
„Koji je to gin?“
I priča o Hrvatskoj nastavit će se još jednom.
Hrvatski gin tek piše svoju priču
Hrvatska možda nema stoljetnu tradiciju proizvodnje gina, ali ima nešto drugo – male proizvođače koji još uvijek mogu eksperimentirati, razvijati vlastite recepture i graditi proizvode bez potrebe da svi budu isti.
Borovica je zajednička.
Sve ostalo prepušteno je destileru.
A upravo zbog toga vrijedi otkrivati hrvatske craft ginove i pronaći onaj koji odgovara vašem ukusu.
Ako se među njima nađe i Mr.GINius, bit će nam posebno drago.
Jer ponekad nije potrebno tražiti dobar gin tisućama kilometara daleko. Možda se destilira puno bliže nego što mislite.